Sicilija

Poznaješ li zemlju gdjeno limun cvate,
 U tamnom lišću naranče se zlate.
   Sa plavoga neba laki vjetrić piri,
     Šumori lovor, mirta uz njeg miri.
       Da li je znaš?
         O poći s tobom tamo,
           tamo, ljubavi moja
             Želja mi je samo.

Stihovi su to Johanna Wolfganga von Goethea kojeg je na putovanje čizmom gonila nepopravljiva zaljubljenost u ‘bellu Italiu’. Stihovi koje je prepjevao Dobriša Cesarić zapisani su u knjizi Putovanje po Italiji.

Kruna zemlje u koju je Goethe bio nepopravljivo zaljubljen bila je Sicilija, koja je prema njegovim riječima ključ za otkrivanje Italije.

Posjetiti Italiju, a ne otići na Siciliju jest kao da Italiju niste vidjeli – rekao je veliki mislilac o ljepotici talijanskog juga kojoj je grčko pleme Sikulci nadjenulo ime Trinacria radi karakterističnog oblika trokuta.

Tada, u doba grčke dominacije, od 800-300 g.pr.Kr. gradovi Sirakuza i Agrigento bili su među najmoćnijima u Europi.

Vladavinu Grka zamijenili su Rimljani, Vandali pa Bizantinci.

Trag su ostavili i Arapi za kojih je Sicilija procvjetala, a prosperitet se nastavio i u doba Normana. Švapska dinastija i Anžuvinci za sobom su ostavili brojne palače i crkve, a barokni utjecaj Španjolaca najbolje se može osjetiti na jugoistoku, u Notu i Ragusi.

Turbulentna prošlost Siciliju je oblikovala u melting pot stilova arhitekture, umjetnosti, ali i okusa, boja i mirisa, putem kojih se najbolje upoznaje eklektični šarm veličanstvenog otoka.

Najbolje vrijeme za posjet Siciliji je proljeće ili rana jesen. Tada je dovoljno toplo za kupanje i izležavanje po plažama, a nije prevruće za vrzmanje po uličicama bučnih gradova ili istraživanje kanjona, vulkana ili brežuljaka prekrivenih divljim cvijećem.

Manje od sedam dana neće biti dovoljno za upoznavanje sa svim čarima otoka, a najbolji način za avanturu po Siciliji je rent-a-car. Talijani voze u skladu s južnjačkim karakterom – brzo, impulzivno i često nepredvidljivo, što najviše dolazi do izražaja u Palermu.

Tamo su zebre tek ukras na cesti, a svaki vozač stvara svoj prometni trak kako mu odgovara. Stoga, dok pakirate kofere za karizmatičnu destinaciju na talijanskom jugu ponesite dosta strpljenja, a ‘živčeke’ – u kanticu.

Pojesti 800 kalorija prije podneva

           

Na Siciliji je uobičajeno doručkovati sladoled.
Jede se u kornetu – ili slatkom mekom pecivu nalik briošu. Na otoku najslađih debeljuškastih pistacija, sladoled od zelenih orašastih plodova kremasta je senzacija koja se mora kušati.

Najbolji na svijetu je u Agrigentu, preciznije u slastičarnici Le Cuspidi, gdje imaju i najčokoladniju čokoladu svih vremena.

Oprez! Nakon takvog iskustva niti jedan sladoled neće biti dovoljno dobar. Nešto laganija granita, odlična je alternativa za osvježenje nakon vrhunskog espressa.

 Praviti se Talijanom na tržnici

                   

Tržnice u Palermu i Cataniji pršte bojama voća i povrća, mirisima svježe ribe, ritmičnim zvucima sjekirica i vikom prodavača. Jedino se na Siciliji mogu vidjeti spretni prodavači koji s cigaretom u zubima kao od šale filetiraju tune i sabljarke od stotinjak kilograma.

Dok se rakovi pokušavaju izmigoljiti iz košarica, još žive školjkice i puževi špricaju vodu sa štandova, a riba ne može biti svježija.

Tu se mogu pronaći i najsočnije crvene naranče, artičoke te vrhunska govedina, koja je na našim tržnicama gotovo ‘izumrla’. La Vucciria koja doslovno znači ‘kaos’ savršeno opisuje prirodu jedne od glavnih tržnica u Palermu.

Tamo je navodno mafija regrutirala radnu snagu, a vrijedi posjetiti i jednu od najstarijih – Ballarò. Slijedite oblak dima i doći ćete do lokalnog grill-majstora koji roštilja kao da nema sutra. Ako ste dovoljno hrabri kušajte stigghiolu – ovčja ili kozja crijeva s limunom.

 Popeti se na vulkan

I to ne bilo kakav. Etna je visoka otprilike kao tri Sljemena (3,323 m) i jedan je od najaktivnijih vulkana na svijetu. Drevni istraživači smatrali su kako je najviša točka na planetu, a starogrčki pjesnik Pindar okarakterizirao ju je kao ‘stup koji pridržava nebo’.

Ta je starica već napunila 60.000 rođendan, a od 475 pr.Kr eruptirala je oko devedeset puta. Kad je podivljala 1669. nastalo je oko 350 manjih kratera, a seljaci su grijali vodu na stijenama još dugo nakon jezive erupcije. Krajolik koji se ne može usporediti s ničim poznatim, možda je najsličniji površini mjeseca.

Uživate li u pješačenju, obujte dobre cipele i pripremite se na četiri sata pješačenja. Alternativa je vožnja žičarom i turističkim džipom. Cipele i jakne mogu se unajmiti za nekoliko eura.

Okupati se na bijeloj plaži

                 

Nakon vulkanskog crnog kamena, Scala dei Turchi – odnosno ‘turska stepenica’ je poput boravka na snijegu. Nadrealnu bjelinu sedimentih stijena koje maze stopala dodatno naglašava morsko plavetnilo i zlatni pijesak koji ga okružuje. Ova meka za fotografe je na brojnim popisima najneobičnijih plaža na svijetu.

                                 preuzeto sa sajta: https://www.wish.hr/sedam-stvari-koje-morate-napraviti-na-siciliji/